Objavljeno na dan: 01.07.2021.
Evolucijski gledano, čovjeku je kretanje urođeno. Dijete u najranijoj dobi već pokazuje spontani interes za kretanjem te je ono važno za djetetov cjelokupni razvoj. Znanstveno su dokazane brojne prednosti te dobrobiti boravka u prirodi i kretanja: na tjelesni i psihički razvoj djeteta, ali i na sam intelektualni razvoj. Istraživanja pokazuju da intelektualne sposobnosti ovise o broju veza (sinapsi) među živčanim stanicama koje se formiraju ovisno o raznim stimulacijama. Stoga je kretanje djeteta jedna od iznimno važnih stimulacija za njegov mozak (Rajović, 2017).
Brojne prednosti kretanja uočavaju se kroz zdravstveno stanje djeteta jer djeca koja više borave u prirodi manje su sklona obolijevanju. Svakodnevni boravak na zraku u svim godišnjim dobima jača imunitet organizma, sunce potiče proizvodnju vitamina D, hodanje, trčanje, skakanje, penjanje ubrzava disanje i rad srca, smanjuje se vrijeme pred ekranom (što često uz lošu prehranu dovodi do viška kilograma). Također, igre na otvorenom pomažu djeci u razvoju motorike. Kroz razne igre loptom, poligone, trčanja, provlačenja, skakanja razvijaju se spretnost, brzina, snaga i preciznost. Djeca povećavaju snagu i izdržljivost, upoznaju vlastito tijelo, uče o naporu i odmoru te se rješavaju viška energije.
Iznimno je važan i socio-emocionalni aspekt jer kroz zajedničku fizičku aktivnost s drugom djecom ili odraslima, djetetu raste samopoštovanje i samopouzdanje kroz svladavanje novih vještina, stvaraju se povezanost i prijateljstva, razvijaju se vještine vodstva i suradnje. Značajan je benefit na pažnju i koncentraciju kod djece jer u prirodi ona nisu prestimulirana kao primjerice pred ekranom, već kroz razna osjetila primaju podražaje i lakše usmjeravaju i održavaju pažnju na nekoj aktivnosti u prirodi.
Igra u prirodi je manje strukturirana što potiče djecu da sami stvaraju čime se pospješuju kreativnost, mašta i sloboda u razmišljanju. Tako primjerice mogu izraditi razne kućice ili dvorce od lišća ili granja, „kuhati juhu od žireva i češera“, koristiti grančice kao čarobne štapiće i biti što god zamisle. Dakle, kroz igru osim što provode fizičku aktivnost, djeca se zabavljaju i opuštaju. Uz zabavu mogu mnogo toga naučiti o zemlji, bilju, životinjama, promjenama godišnjih doba te sve to upiti kroz osjetila vida, njuha, sluha i dodira. Samim time, djeca koja su više vani, bolje su povezana s prirodom i lakše odrastaju u ljude s odgovornim ponašanjem prema okolišu. Isto tako, boravak na zraku potiče usvajanje pozitivnih stavova o kretanju i tjelesnoj aktivnosti te općenito o zdravom načinu života.
Vrijeme pred ekranom se ponekad čini jednostavnijim odabirom, ali svakako treba imati na umu da se nakon toga osigura i vrijeme provedeno u prirodi (šetnja parkom, šumom, igralište, vožnja biciklom, rolanje…). Niska temperatura zraka ne bi trebala spriječiti boravak djece na otvorenom. Potrebna je odgovarajuća odjeća i obuća koja ne sputava djecu u aktivnostima i koja omogućava regulaciju tjelesne topline. "Ne postoje loši vremenski uvjeti, nego samo loša oprema!"
Patricija Haček Zuber
Literatura:
