O nasilju među djecom govorimo kad jedno ili više djece uzastopno i namjerno uznemiruje, ozljeđuje, napada ili isključuje iz aktivnosti i igre drugo dijete koje se ne može samo obraniti. Takvo nasilje može biti fizičko u vidu tjelesnih ozljeda izazvanih štipanjem, udaranjem, ugrizima i sl., te psihičko koje se odnosi na ruganje, zadirkivanje, nazivanje pogrdnim imenima itd. Djeca mogu biti izložena prijetnjama od strane nasilnih vršnjaka, odbacivanju, ogovaranju, uzimanju ili uništavanju osobnih stvari.

Iako se kod djece najčešće javlja u adolescenciji, depresivnost se u nekom obliku može javiti već u vrtićkoj dobi. Obično se kod jako male djece ne dijagnosticira depresija u pravom smislu riječi, ali se i u ranoj dobi mogu pojaviti prve tegobe. Depresivnost se može javiti nakon gubitka neke bliske osobe, obiteljskih problema, problema u školi, nasilja, prolaska kroz neke životne promjene, ali na njenu pojavu utječu i genetski čimbenici. Kronična izloženost nepovoljnim životnim čimbenicima ima veliki utjecaj na razvoj depresije.

Pandemija COVID-19 uvelike je utjecala na socijalne odrednice mentalnog zdravlja djece. Socijalne izolacije i zatvaranje školskih i predškolskih ustanova dovele su do sve većih teškoća u socijalizaciji i komunikaciji te u održavanju i sklapanju prijateljstava među djecom.

Dan zdravog jedenja diljem svijeta tradicionalno se obilježava prve srijede u studenom. Uspostavljen je kako bi se ljude podsjetilo na važnost zdrave prehrane i onoga što unosimo u svoje tijelo. Kako znanost napreduje, tako smo naučili da naša prehrana može poboljšati naše zdravlje i biti ključna za dug i zdrav život. Naša prehrana igra važnu ulogu u našem cjelokupnom zdravlju i sposobnosti tijela da se oporavi od kakve bolesti.